ebu bekr ibn huzejme

Ibn Huzejm bio je jedan od velikih hafiza hadisa. On nastavlja školu svojih ucitelja: Buharije i Muslima. Njegov Sahih ubraja se medu najkorisnija hadiska djela i zauzima trecu poziciju medu zbirkama nazvanim sahih, odmah nakon Buharijinog i Muslimovog Sahiha!
Puno ime mu je Ebu Bekr Muhammed b. Ishak b. Huzejme b. el-Mugire b. Salih b. Bekr es-Sulemi en-Nejsaburi eš-Šafi'i. Pojedini izvori umjesto Ebu Bekr navode kun'ju Ebu Abdullah. Ocito je da se radi o zamjeni kun'je od poznatog hadiskog strucnjaka sa istim imenom i imenom oca Muhammeda b. Ishaka el-Mahzumija, koji je umro 236. god. po Hidžri, a nosio je kun'ju Ebu Abdullah. El-Kettani ne preferira ni prvu ni drugu kun'ju, nego smatra da je nazivan i
Ebu Bekr i Ebu Abdullah!

Rodenje i obrazovanje:

Ibn Huzejme roden je 223. god. u Nejsaburu. Pocetno znanje stekao je u rodnom mjestu. Od najranijeg djetinjstva saznaje temelje hadisa i hadiske znanosti od poznatih nejsaburskih hadiskih strucnjaka Ishaka b. Rahevejha (umro 238. god. po H.), Muhammeda b. Humejda er-Razija (umro 230. god. po H.) i drugih.5
Nakon Nejsabura i apsorbiranja solidnog znanja iz hadiske oblasti, Ibn Huzejme krece u potrazi za znanjem, i u druge islamske naucne centre toga vremena. Otac mu je uvjetovao odlazak u druge centre tražeci da nauci Kur'an napamet i da ga u cijelosti može prouciti na namazu! Tako je Ibn Huzejme veoma rano naucio Kur'an napamet i tek onda dobio dozvolu da otputuje u Merv6 Iz Merva odlazi u Rejj, zatim u Bagdad, onda u Šam, Basru, Kufu, Džeziru, Hidžaz, Egipat, Vasit i druge centre.7
U tim naucnim centrima Ibn Huzejme slušao je hadis ali i fikh i druge znanosti i tako postao kako primjecuje hafiz Ez-Zehebi, primjer izuzetnog znanja i izvanredne naucne utemeljenosti8

Ucitelji

Hafiz Ibn Huzejme imao je stotine ucitelja od kojih je slušao i saznavao godinama, tražeci znanje u brojnim islamskim centrima. U svom djelu Kitabu-t-tevhid, dakle, ne racunajuci Sahih i druga djela, spominje svojih 135 ucitelja!9
Najpoznatiji su bili Buhari, Muslim, Ishak b. Rahevejh, Muhammed b. Humejd er-Razi, Muhammed b. Jahja ez-Zuheli,Bundar Muhammed b. Beššar el-Abdi, Ebu Musa Muhammed b. el-Musenna, Mahmud b. Gajlan, Ali b. Hudžr, Nasr b. 'Ali, Junus b. Abdu-l-E'ala, Ahmed b. Meni', Ebu Kurejb, Ahmed b. Ibrahim ed-Devreki, Ebu Se'id el-Ešedždž, Hasan b. Muhammed ez-Za'ferani, Harun b. Ishak el-Hemedani, Bišr b. Mu'az i drugi.10

Ucenici

Izuzetno Ibn Huzejmino znanje, posebno iz hadisa, vrijedno su bilježili, pamtili i dalje prenosili njegovi brojni ucenici. U islamskim izvorima isticu se njegovi sljedeci ucenici: Ahmed b. el-Mubarek el-Mustemilli, Ibrahim b. ebi Talib, Ebu 'Ali en-Nejsaburi, Ebu Hamid b. eš-Šerki, Ebu Hatim el-Busti, Ishak b. Sa'd en-Nesevi, Jahja b. Muhammed b. Sa'id, Ebu Ahmed b. 'Adijj, Ebu Bekr Ahmed b. Mehran el-Mukri', Abdullah b. Ahmed b. Dža'fer eš-Šejbani, Halil b. Ahmed es-Sidžzi, Ahmed b. Muhammed es-Sunduki, Ahmed b. Husejn el-Mervani i brojni drugi.11
Posljednji je od njega hadis prenosio njegov unuk Ebu Tahir Muhammed b. el-Fadl b. Muhammed b. Ishak b. Huzejme,u Nejsaburu.12
Zanimljivo je napomenuti da su, iz respekta prema ovom velikanu, i neki njegovi ucitelji od njega prenosili hadise i na taj nacin, u neku ruku, postali njegovi ucenici. U tu grupu ubrajaju se: Buhari, Muslim i Muhammed b. Abdullah b. Abdulhakem.13

Djela

Ibn Huzejm bio je veoma plodan pisac. Napisao je veliki broj djela i spisa. Hakim en-Nejsaburi spominje da je napisao preko 140 razlicitih djela, izuzimajuci odredena pitanja/mesail koja obuhvataju dodatnih 100 manjih djela.14
Njegovo najpoznatije djelo, svakako, je Sahih o kome ce kasnije biti više rijeci. Pored Sahiha napisao je:
1.- Kitabu-t-tevhidi ve isbati sifati-r-Rabbi, azze ve dželle.15 Zanimljivo je da je to djelo iz oblasti akaidske znanosti, ali se Ibn Huzejme u njemu poslužio metodologijom muhaddisa svaki tekst popratio senedom i tako uspio sacuvati praksu svojih prethodnika.
2.- Še'nu-d-du'ai ve tefsiri-l-ed'ijjeti-l-me'sure.16
Što se tice drugih djela, nažalost nisu sacuvana. Zub vremena ih je potpuno uništio. Za pojedina djela saznajemo izravno od samog autora iz njegove knjige Kitabu-t-tevhid, gdje spominje:
- Kitabu me'ani-l-Kur'an,17
- El-Musnedu fi-l-fikhi.18
Ocito je da se ovo drugo djelo naziva nekada i Kitabu-l-kebir.19
Inace, ovaj impozantan broj od 140 djela, za koje Hakim tvrdi da ih je napisao, vjerovatno je manji, ako se uzme u obzir da je Ibn Huzejme znatan broj manjih djela ili dijelova ukomponirao u svoje kapitalno djelo Kitabu-l-kebir.20

Sahih

Sahih je njegovo najznacajnije i najpoznatije djelo. To je, ustvari, skraceni naziv njegovog djela: Muhtesaru-l-muhtesari mine-l-musnedi-s-sahihi 'an Resulillahi, sallellahu 'alejhi ve sellem.21
Sam naziv nas upucuje da je ovaj Sahih svojevrsni rezime njegovog veceg djela Kitabu-l-kebir koji je on, ocito, skratio i ucinio preciznijim i autenticnijim.22 Neki smatraju da je ovo djelo, ustvari, rezultat onoga što je diktirao ucenicima, što su oni marljivo i pažljivo bilježili.23
Uvjetovao je da se u Sahih unesu vjerodostojni hadisi, ciji lanac prenosilaca je spojen i koje prenose pouzdani prenosioci od pouzdanih prenosilaca, te da nema prekida seneda, niti bilo kakvog nedostatka u prenošenju!24
Treba napomenuti da njegov Sahih nije autentican kao Buharijn ili Muslimov, naprosto jer ni njegovi kriteriji nisu toliko precizni kao Buharijni ili Muslimovi. Jedan od razloga je i što Ibn Huzejme nije pravio razliku izmedu sahih i hasen-predaja, vec je i hasen-predaje uvrštavao kao autenticne!25

Dakle, ako se ocjenjuje autenticnost hadisa u ovoj zbirci, treba konstatovati da se u njoj nalaze i sahih, i hasen, i da'if-predaje. cak i sam autor neke predaje u svom Sahihu ocjenjuje kao slabe, što eksplicite upucuje na zakljucak da kriteriji pri uvrštavanju hadisa u ovo djelo nisu ni izbliza jednaki kriterijima Buharije i Muslima.
Jedna od prepoznatljivih crta ovog Sahiha je u tome što se Ibn Huzejme potrudio da približi i pojasni hadise koji naizgled oponiraju jedan drugom.25 U toj oblasti bio je inace, veliki strucnjak!
Od ostalih karakteristika, može se napomenuti da Sahih obiluje dugim naslovima odredenih poglavlja, što posebno pogoduje islamskim pravnicima da iz tih naziva poglavlja iznjedre brojne šerijatskopravne zakljucke!
Sahih je štampan u obradi i valorizaciji velikog islamskog ucenjaka dr. Muhammeda Mustafe el-E'azamija, uz asistenciju poznatog muhaddisa šejha Muhammeda Nasira el-Albanija.

Ako kompariramo ovo djelo sa Ibn Hibbanovim Sahihom, doci cemo do saznanja da se njegov Sahih preferira nad Ibn Hibbanovim, kako napominje Imam Sujuti, zbog preciznijeg i studioznijeg ispitivanja predaja i jacih kriterija koje je Ibn Huzejme upotrebljavao pri sabiranju ove zbirke!27
Što se tice hadiskih zbirki koje su nazvane imenom Sahih, imam Es-Sehavi, tvrdi da je, nakon Buharijinog i Muslimovog najautenticniji Ibn Huzejmin, pa onda Sahih Ibn Hibbana!28
cuveni Hatib el-Bagdadi smatra da odmah nakon Buharijnog i Muslimovog Sahiha dolaze Suneni Ebu Davuda, Nesaije i Tirmizije i Sahih Ibn Huzejme, koji je, kako precizira Hatib el-Bagdadi, uvjetovao, u svom djelu, navodenje samo onih predaja ciji je sened spojen, uz to da su ih prenijeli pouzdani prenosioci od Vjerovjesnika, s.a.v.s.29
Za Ibn Kesira Ibn Huzejmin Sahih je puno bolji od Mustedreka Imama Hakima en-Nejsaburija, zbog toga što je Ibn Huzejme uvjetovao autenticnost pri uvrštavanju hadisa u ovu zbirku!30
Ibnu-l-Mulekkin preferira Ibn Huzejmin nad Ibn Hibbanovim Sahihom, tvrdeci, da je Ibn Hibban, uglavnom, preuzeo brojne hadise od njegovog ucitelja Ibn Huzejme i njegovog Sahiha!31
Imam Sujuti i još neki autori smatraju ovu zbirku jednom od najvrednijih hadiskih djela, tvrdeci da ona dolazi odmah nakon Muslimovog Sahiha!32
Navedeno je sasvim dovoljno da se ilustrira vrijednost Ibn Huzejminog Sahiha.

Ibn Huzejmine vrline

Brojne su vrline krasile ovog islamskog velikana.Njegov zuhd i bogobojaznost bile su crte koje su uljepšavale njegove ionako visoke moralne kvalitete. Ibn Huzejme ne bi poceo pisati ni jedno svoje djelo, dok ne bi klanjao istiharu!33
Kada je jednom upitan odakle mu to zavidno znanje, odgovorio je da je Allahov poslanik Muhammed, s.a.v.s, rekao da voda Zemzem koristi za ono za što se pije, pa on nikada nije pio tu vodu a da Allaha nije zamolio da mu podari korisno znanje!34
Koliko je bio skroman i koliko dunjaluckim uživanjima nije pridavao važnost, najbolje ce nam ilustrirati cinjenica da je imao samo dvije košulje, pa je jednu oblacio dok mu je druga bila na cišcenju i obratno!35
Njegova darežljivost bila je poslovicna. Za njega se tvrdi da je toliko dijelio i sadaku nesebicno udjeljivao da košulju koju bi dobio ili je kupio ne bi obukao više od jedanput, vec bi je odmah poklanjao siromašnima!36
Njegov unuk Muhammed b. el-Fadl tvrdi da je njegov djed toliko udjeljivao, pogotovo ljudima željnim znanja i onima koji znanje dijele, da bi dijelio ne znajuci koliko im daje!37
Imam Hakim prenosi da je Ibn Huzejme jednom napravio takvu gozbu da je pozvao veliki broj i siromašnih i bogatih, a toliki broj je samo vladar pozivao!38

Uz ostale osobine, treba istaknuti njegovu hrabrost i odvažnost. Nije se plašio vladara i vlasti! Tako Ebu Bekr b. Balevejh, prenosi od njega sljedece kazivanje: Kada sam bio u posjeti kod emira Isma'ila b. Ahmeda, emir je citirao hadis koji prenosi njegov otac a u kome se nalazi jedna slabost u senedu, na što sam ja reagirao i ukazao na taj nedostatak. Kada sam izašao od njega, obratio mi se Ebu Zerr el-Kadi i priznao mi: Znali smo za tu grešku evo vec 20 godina, ali niko nije imao petlje da mu to kaže i upozori ga na to! Ibn Huzejme je odgovorio: Ja sebi ne dozvoljavam da cujem neki hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s, u kojem se nalazi neka greška, nedostatak ili falsifikat a da ne upozorim na to!39
Ocito je da su sve spomenute osobine utjecale da se njegove dove kod Onoga koji dove prima uslišavaju. To ce nam najbolje ilustrirati slucaj koji navode neki islamski izvori. Naime, kada su jednom sa ibn Huzejmom u Egiptu boravila još trojica velikih islamskih ucenjaka: Muhammed b. Harun et-Taberi, Muhammed b. Nasr el-Meruzi i Muhammed b. Alevijeh el-Vezzan, ponestalo im je hrane i sredstava koja su ponijeli sa sobom, tako da tri dana i tri noci nisu ništa jeli, niti su imali sredstava da nabave nešto hrane. Došli su do zakljucka da moraju nekoga moliti da im nešto dadne od hrane. Svaki od njih se stidio pokucati na vrata i od nekoga tražiti nešto za jelo.

Tada je Ibn Huzejme ustao i klanjao dva rekjata, na sedždi moleci da im Allah kakav izlaz omoguci iz takve neugodne situacije. Dok je on bio na sedždi jedan covjek je pokucao na vrata, držeci u ruci svijecu i tražeci dozvolu da ude u sobu u kojoj su njih cetverica boravili. Bio je to službenik Ahmeda b. Tuluna, namjesnika Egipta.
Zavukao je ruku u džep i izvadio neki listic, pogledao u njega, a onda upitao: Ko je od vas Muhammed b. Nasr el-Meruzi? Odgovorili su: To je ovaj! Tada je službenik izvadio kesu sa 50 zlatnika, dao mu je, rekavši: Namjesnik Ahmed b. Tulun te selami i porucuje ti da ovo trošiš a kada ti nestane, dostavice ti još ovoliko! Onda je upitao i za ostalu trojicu ucenjaka, dok je Ibn Huzejme još bio na sedždi, i dao im svima po 50 zlatnika, sa selamima i istim porukama od namjesnika! Medutim, oni su odbili to primiti, dok ne dobiju objašnjenje zbog cega im namjesnik upucuje ta sredstva!
Službenik im je pojasnio da je namjesnik zaspao na podnevnom odmoru tzv. kajluli, pa mu je u snu receno: Ahmede, kako ceš se sutra opravdati pred Allahom kada pred Njega staneš i kada te bude upitao o cetiri ucenjaka koji su tri dana bili gladni bez hrane?! Namjesnik se uplašen probudio iz sna, odmah je napisao imena cetverice ucenjaka i dao službeniku zlatnike da ih preda njima. Od podnevnog odmora do noci službenik je ispitivao mjesto odsjedanja ovih ucenjaka, kako bi im predao ta sredstva!40

Ibn Huzejmino mjesto medu ucenjacima

Ibn Huzejme zauzima veoma visoko mjesto u naucnim krugovima, posebno u hadiskoj i šerijatskopravnoj oblasti. Doduše, njegovo ime u hadiskoj znanosti je poznatije nego u šerijatskopravnoj! Zbog memorije,po cemu je bio poznat i precizne utemeljenosti u hadiskoj znanosti prozvan je hafizom hadisa i imamom imama!
To se najbolje može uociti iz u izjava brojnih ucenjaka, medu kojima su bili i njegovi ucitelji i ucenici. Svi su isticali njegov ogroman doprinos hadisu i hadiskoj znanosti, ali i njegovu umješnost u rješavanju šerijatskopravnih pitanja!
Kada je Abdurrahman b. ebi Hatim, autor poznatog djela El-Džerhu ve-t-ta'dilu upitan o Ibn Huzejmi, odgovorio je: Teško vama! On može da pita o nama a ne mi o njemu! On je imam koji se slijedi!41

Rebi' b. Sulejman, poznati šerijatski pravnik, pred kojim je Ibn Huzejme ucio fikhske znanosti, priznaje svojim ucenicima: Znate li vi ko je Ibn Huzejme?! To je osoba od koje smo mi više naucili nego što je on od nas!42
Ibn ebi Hatim ocjenjuje Ibn Huzejmu kao pouzdanog i iskrenog strucnjaka u hadiskim znanostima.43
Slicno ocjenjuje i imam Darekutni kada kaže: Ibn Huzejme bio je bez premca, pouzdani imam!44
Hafiz ez-Zehebi istice da je Ibn Huzejme bio izuzetan hadiski strucnjak i izvanredan poznavalac prenosilaca hadisa. Bio je imam, hafiz hadisa i argument u toj oblasti, a uz to i šerijatski pravnik!45
Ebu Hatim Muhammed b. Hibban priznaje: Na Zemlji nisam sreo osobu koja ljepše vlada sunnetom i bolje pamti autenticne predaje od Ibn Huzejme. cini se da je kompletan sunnet pred njegovim ocima!46
cuveni hafiz Ibn Kesir istice brojne vrline ovog velikana, nazvavši ga predvodnikom ucenjaka, morem znanja, ucenjakom koji je mnogo pisao i sakupljao a za njagov Sahih tvrdi da je jedno od najkorisnijih i najvrednijih djela uopce. Uz to, navodi da je Ibn Huzejme jedan od mudžtehida u islamu!47

Ibn Huzejme imao je izuzetnu memoriju. Sve hadise koje je zabilježio usput je i zapamtio! Tako je cuveni hadiski ucenjak Ibn Rahevejh, obracajuci se Ibn Huzejmi, rekao: Ja znam 70.000 hadisa, a koliko ih ti znaš napamet? Odgovorio je: Sinko moj, nikada nisam ni jedan hadis zapisao a da ga nisam odmah i zapamtio!!!48
Hafiz Ebu 'Ali Hasan b. Muhammed navodi: Nisam sreo slicnog Ibn Huzejmi! On je pamtio fikhska pravila proistekla iz hadisa, baš kao što dobar ucac pamti poglavlje iz Kur'ana!49
Ibn Huzejmin anganžman na planu hadisa bilo je izuzetno velik. Njegov doprinos u tom pogledu najbolje je docarao El-Mu'abbir koji je izjavio: To je bio covjek koji je oživio sunnet Allahovog Poslanika, s.a.v.s.!50
Naš najveci muhaddis h. Mehmed ef. Handžic za njega kaže da je bio imam imama, da se posebno istakao braneci ehli-s-sunnetski pravac i da je tražio da se ne te'vili kako se ne bi udaljavalo od jezickog znacenja islamskih izvora.51
Dovoljno je navesti izjavu Ebu Osmana, koju citira hafiz Ez-Zehebi, i utvrditi mjesto ovog velikana u ocima islamskih ucenjaka. U njoj se kaže: Allah, doista, otklanja nesrece od stanovnika ovoga grada, zahvaljujuci Ibn Huzejmi i njegovom mjestu kod Allaha!52
Iz naprijed izloženog da se uociti da je Ibn Huzejme bio jedan od velikana islamske misli i izvor, u hadisu i fikhu, generacijama koje su ga slijedile.

Smrt

Imam Ibn Huzejme je, kako navode svi izvori, umro 311. god. po Hidžri.53 Živio je 89 godina.54
Ukopan je, kako navodi Ibnu-l-Dževzi, u jednoj sobi svoje kuce, koja ce kasnije postati njegov kaburistan.55